Milosh je napisao:Ali u procesu evolucije se ovo nikada ne događa. Doslovno nigde u živom svetu ne postoji sistem koji nasumično sklapa amino-kiseline, pokušavajući da napravi neki niz od 400 amino-kiselina. Prema tome, ovo je još jedna misdirekcija: kreacionista priča o nečemu što nema veze sa evolucijom, ali to prikazuje kao na neki način neophodan proces, i otud eto, evolucija je nemoguća.
Ja sam ucio da je osnovna hipoteza o postanku zivota bila u tome da su slozenija jedinjenja nastala od prosijih..aminokiseline u proteine,proteini u celije...
Milosh je napisao:...Dakle, nagli selektivni pritisak je forsirao brzu evoluciju nove sposobnosti...
Argument za tezu o skokovitoj evoluciji
OTKRIVENA NOVA VRSTA LETEĆEG DINOSAURUSA
U nedavno objavljenoj studiji u britanskom časopisu Proceedings of the Royal Society koju potpisuje petočlani paleontološki tim, navodi se da su ostaci dvadesetak kostura letećih dinosaurusa, otkrivenih ove godine na sjeveroistoku Kine, pripadali zastrašujućoj vrsti predatora koja je u čast Čarlsa Darvina nazvana Darwinopterus modularis.
Podsjećamo da se ove godine obilježava dvjestogodišnjica rođenja velikog britanskog prirodnjaka, kao i stopedesetogodišnjica objavljivanja njegova ključnog djela “O porijeklu vrsta”.
Darwinopterus je živio prije nekih 160 miliona godina, bio je dug šezdesetak centimetara, hranio se drugim letećim reptilima, a imao je zube duge petnaestak centimetara kojima je kidao meso sa svojeg plijena.
Paleontolozi smatraju da Darwinopterus popunjava veliku vremensku rupu na evolucionom stablu između primitivnog dugorepog pterodaktila (đeda) i razvijenog kratkorepog oblika tog letećeg dinosaurusa (unuka) koji su živjeli u razdoblju od prije 65 do 220 miliona godina. Dosad je pronađeno čak 130 vrsta pterodaktila, međutim, svi su oni odgovarali jednoj od dvije već poznate grupe. Otkriće pokazuje da su neki djelovi tijela tih letećih dinosaurusa, poput glave i tijela, vrlo brzo evoluirali u kratkom vremenskom razdoblju. To se protivi uvriježenom načelu Darvinove teorije prema kojem maleni djelovi tijela poput pandži postupno evoluiraju i potvrđuje teoriju o tzv. modularnoj evoluciji. Fosili bi stoga mogli da pomognu u razumijevanju, kako su se sisari i ljudi neobično brzo razvijali nakon izumiranja dinosaurusa.
Profesor Dejvid Anvin (Unwin) iz Univerzitetske škole za muzejske studije pri Univerzitetu Lester, rekao je da bi Darwinopterus „mogao da bude jedno od najznačajnijih otkrića u evoluciji od objavljivanja Darvinove slavne knjige“.- Evolucija Darwinopterusa bila je brza s mnogo velikih promjena u kratkom vremenskom razdoblju. Izgleda da su se cijele grupe karakteristika koje oblikuju ključne strukture poput lobanje, vrata ili repa, razvijale zajedno... Izgleda da je prirodna selekcija mijenjala cijele module, a ne, kako bi se uobičajeno očekivalo, samo neka svojstva poput oblika zuba – rekao je profesor Anvin.
Na stranici sajta napisano:Nikada nisu nađeni ostaci trave u gnezdima dinosaurusa, niti u njihovim stomacima. Nikada, nigde nije naden ni jedan fosil ničega, uopšte, zajedno sa fosilima biljaka koje ne spadaju u isti vremenski period. Ovo je značajan dokaz za evoluciju, i veliki udarac teorijama po kojima je sav život nastao odjednom.
Milosh je napisao:Smatralo se da je trava evoluirala pre oko 55 miliona godina (dakle nakon nestanka dinosaurusa), i da time predstavlja jednu od najnovijih velikih grana biljnog carstva; ali ovaj novi nalaz može ovo da pomeri unazad i do 65 miliona godina (dakle, trave su nastale i počele da se šire neposredno pre nestanka dinosaurusa).
Dakle opet ovo sve ne dokazuje nista takodje je trava mogla biti niskog rasta koja sa stanovista ishrane dinosaurusa nije bila interesantna za jelo,takodje ce se mozda naci dinosaurusi iz nekog drugog podrucija zemlje gde je je trava bila visa....i opet to sve nije nikakav dokaz za gore navedenu tvrdnju.